Zainteresovane studentkinje i studente svih nivoa studija pozivamo na treći po redu događaj programa Arhiva cetinjskih bijenala - predavanje Zdenke Badovinac, najznačajnije kustoskinje u ovom dijelu Evrope, direktorice Muzeja suvremene umjetnosti (MSU) Zagreb, koje će se održati u utorak u 19.00h na Cetinju, u Umjetničkoj galeriji ,,Miodrag Dado Đurić".

Zdenka Badovinac održaće predavanje na temu Zbirka kao glagol, o novom ciklusu MSU Zagreb, koji realizuje zajedno sa kolektivom Muzeja. U okviru predavanja Zdenka Badovinac će predstaviti i najnoviji projekat koji je pokrenula zajedno sa kolektivom MSU Zagreb – Zbirku u trajanju.

,,MSU zbirka je bila sklonjena u depou više od tri godine u trenutku kada sam došla na mjesto direktorke, pa smo se te iste godine, kustosti muzeja i ja, odlučili za ad hoc projekt Zbirka kao glagol. Naslov je parafraza pjesme Borisa A. Novaka Sloboda je glagol koju je pjesnik često govorio na ljubljanskim protestima za vrijeme autokratske vlasti Janeza Janše između 2020. i 2022. godine. Sloboda nije slovo na papiru, već nešto što se može samo živjeti i za što se moramo iznova i iznova boriti. Na isti način razumijemo muzej i njegove zbirke, muzej nije skladište pasivnih objekata, već resurs koji moraju aktivirati različiti akteri. Važnost glagola nad imenicama polako ali postojano dobija sve veću snagu posljednjih trideset godina, što je, po mom mišljenju, povezano, između ostalog, sa sve dubljom planetarnom potrebom za promjenom – da prestanemo samo objašnjavati svijet i, kako bi rekao Karl Marx, počnemo ga mijenjati. U smislu naše muzejske zbirke promjena postavke znači proces, otvorenost i poroznost. Promjena nikada nije apsolutna, već se temelji na svim prethodnim iskustvima. Kako bismo to istakli, u MSU-u smo uveli princip trajanja. Trajanje se odnosi na proživljeno vrijeme i time je povezano sa direktnim društvenim iskustvom.” – ističe Badovinac, u najavi predavanja.

Zdenka Badovinac, najznačajnija je kustoskinja savremene umjetnosti u ovom dijelu Evrope. U svom radu fokusira se na izazovne procese redefinisanja istorijskih narativa uz različite avangardne tradicije unutar savremene umjetnosti. Direktorica je Muzeja suvremene umjetnosti Zagreb od 2022. godine. Bila je na poziciji direktorice Moderne galerije i Muzeja savremene umjetnosti u Ljubljani od 1993. do 2020. godine. Autorka je brojnih eseja i publikacija među kojima izdvajamo: Glossary of Common Knowledge, 2018; Comradeship: Curating, Art, and Politics in Post-Socialist Europe, 2019; Unannounced Voices: Curatorial Practice and Changing Institutions, 2022.

Pokrenula je prvu kolekciju istočnoevropske umjetnosti, Arteast 2000+, (MG+MSU Ljubljana). Jedan od njenih najvažnijih projekata je NSK od Kapitala do Capitala: Neue Slowenische Kunst: Događaj posljednje decenije Jugoslavije, Moderna galerija, (2015), predstavljen u Van Abbemuseum, Eindhoven, 2016; Garage Museum of Contemporary Art, Moskva, 2016; i Muzeo Reina Sofía, Madrid, 2017; zatim NSK State Pavilion, 57. Venecijanski bijenale, (2017), koji je ko-kurirala sa Čarlsom Ešeom; Naslijeđe 1989. Studija slučaja: Druga izložba jugoslavenskih dokumenata, Moderna galerija, Ljubljana, (2017), koju je ko-kurirala s Bojanom Piškur; Hello World. Revizija kolekcije, Hamburger Bahnhof – Museum für Gegenwart – Berlin, (2018); Bigger Than Myself: Heroic Voices from Ex Yugoslavia, MAXXI, Rim. (2020); Sanja Iveković, Works of Heart (1974-2022), Kunsthalle, Vienna, (2022).

Badovinac je bila slovenačka komesarka na Venecijanskom bijenalu od 1993. do 1997, 2005 i 2017 i komesarka Austrije na Bijenalu u Sao Paolu 2002. godine; te predsjednica CIMAM-a, od 2010 do 2013. Jedna je od osnivačica L’Internationale, Evropske konfederacije muzeja savremene umjetnosti.

Predavanje Zdenke Badovinac treći je događaj programa Arhiva cetinjskih bijenala – in situ. U maju je organizovano predavanje slovenačkog umjetnika Mirana Mohara (IRWIN kolektiv) i projekcije filma Apology For Modernity IRWIN-a i Igora Zupe. Početkom juna na Cetinju je boravio i austrijski kompozitor i muzičar Michael Fischer, koji je sa studentima muzičke akademije formirao laboratoriju slobodne improvizacije – Studentssuddenensemble.

Program ACB – in situ dio je projekta Arhiva cetinjskih bijenala / ACB  i ima za cilj vraćanje nasljeđa cetinjskih bijenala gradu, njegovim stanovnicama/stanovnicima i široj javnosti; kao i re-upoznavanje sa savremenom istorijom Cetinja. Projekat čini više segmenata: program gostovanja umjetnica/ka, teoretičarki/ra i kustoskinja/sa, koji će se odvijati tokom cijele godine, kao i kroz izložbeno- edukativni program implementiran na raznovrsnim lokacijama na Cetinju.

Program ACB – in situ je uvezan sa procesno orjentisanom online platformom ACB-a, dostupnoj svima, čija je realizacija u toku i sprovodi se etapno.

Arhiv cetinjskih bijenala / ACB iniciran je od strane umjetnica Natalije Vujošević i Irene Lagator Pejović. Koncept projekta rađen je u saradnji sa umjetnicama Lenkom Đorojević, Adrijanom Gvozdenović i umjetnikom Jovanom Miloševićem; a razvijan u saradnji sa Ivanom Vujošević, Radisavom Stijović, Milenom Prelević i Balšom Lazarevićem. Projekat zajednički realizuju Fondacija Petrović i Institut za savremenu umjetnost. Pokrovitelj programa ACB – in situ je Prijestonica Cetinje, a realizuje se u saradnji sa Narodnim muzejom Crne Gore, Nacionalnom bibliotekom ,,Đurđe Crnojević” i Muzičkom akademijom, a podržan je od strane Gradske kafane Cetinje i MasTrade d.o.o. Cetinje.